Čehov u Sarajevu : Djela Antona Pavloviča Čehova na sarajevskoj sceni u svjetlu bh. književne i pozorišne kritike

 Predstavljanje recepcije stvaralaštva Antona Pavloviča Čehova na sarajevskoj sceni, u okviru koji postavlja monografija Čehov u Sarajevu, nije imalo za cilj ocjenu i vrednovanje niti glumačkih niti rediteljskih rješenja i koncepata, jer su kao takvi u knjizi predstavljeni preko onog što je ostalo zabilježeno u pisanim tragovima, u teatarskoj kritici i odzivima na konkretne predstave. Primarni zadatak bio je što potpunije predstaviti poglede i mišljenja o djelu ruskog klasika u bosanskohercegovačkom kontekstu u samjeravanju sa izvornim tekstovima i ruskom kritikom. Cilj je bio pronaći, izdvojiti, odabrati i selektirati tekstove i arhivsku građu, potom analizirati, sistematizirati i detektirati sličnosti, razlike, odstupanja… Književnoteorijsko i književnokritičko čitanje Čehova kod nas, premda svedeno praktično na jednu monografiju (Bašović, Čehov i prostor: 2008) i nekoliko članaka i eseja (Karahasan, Kusturica), posjeduje zavidan kvalitet, nudi nove i vrijedne spoznaje o Čehovljevom djelu i, bez izuzetka, opus ruskog klasika ocjenjuje vrlo visoko i sa estetskih, književnoumjetničkih i sa pozicija razvoja evropske pripovijedne, evropske dramske književnosti i evropskog teatra. S obzirom na tako visoku ocjenu, odzivi na sarajevske predstave jednostavno nisu mogli proći bez razočarenja, kao ni bez zahtjeva za kreativnijim odnosom u scenskom iščitavanju Čehova u našim pozorištima. Monografija predstavlja dio obimnog dugogodišnjeg doktorskog istraživanja posvećenog gotovo cijeloj produkciji sarajevskih pozorišta vezanoj za rusku književnost. Istraživanje je zasnovano na obimnoj raznorodnoj građi, koja obuhvata period od 1921. godine do danas, uključuje književnohistorijski, književnokritički, recepcijski i teatrografski pristup te prikazuje različite mogućnosti i aspekte „čitanja Čehova“ u bosanskohercegovačkom kontekstu.