Bibliografija Sarajevskog cvjetnika: prilog povijesti knjige

Važna karakteristika novina koje su u Bosni i Hercegovini izlazile u osmanskom periodu (1866-1878) jeste izostanak naslova i autorstva, te predstavljaju nestandardiziranu građu za bibliografski opis. Tom korpusu listova pripada i sedmična novina Sarajevski cvjetnik (1869-1872), koji karakterizira gotovo potpuni izostanak naslova (oko 98%) i autora članaka (87,5%). Upravo zbog izostanka tih elemenata i nestandardizirane građe, ovaj korpus tekstova (listova) koji su slijedili tradiciju rukopisne knjige, bio je veliki izazov za izradu bibliografije. Svrha izrade bibliografije bila je definirati osnovne metapodatke za identifikaciju članaka na nestandardiziranoj građi, pri čemu se vodilo računa da ti metapodaci daju pouzdanu identifikaciju članaka u časopisu i da odražavaju sadržaj članaka. Da bi se to omogućilo, na konceptualnom planu izrade Bibliografije Sarajevskog cvjetnika, stvoren je krug potpune informacije o određenoj bibliografskoj referenci, čiji tok možemo predstaviti kao: sadržaj članka → anotacija → naslov → predmetna odrednica, pri čemu predmetna odrednica iz bibliografske reference postaje dio Registra naslova i Registra ključnih riječi. Tako su rezultati indeksnog procesa postali osnova za konsolidaciju informacijskih tokova i rezultirali izradom bibliografije. Bibliografija je obima 1540 bibliografskih referenci. Slijedi autorski registar sa 125 autora, od kojih ogromnu većinu čine anonimni autori (1095 referenci), dok se Kurtćehajić javlja sa 252 priloga. Registar naslova sadrži 1400 glavnih stvarnih naslova. Najobimniji je registar ključnih riječi sa 6437 različitih predmetnih odrednica. Ispitivanje o ispravnosti tog postupka analiziran je upoređujući naslove iz Bibliografije Ekonomskog fakulteta i Bibliografije Pravnog fakulteta koji su preuzeti iz originalne građe, sa naslovima Sarajevskog cvjetnika koji su artificijelno izvedeni. Statistička analiza leksike naslova pokazala je da korpus dodijeljenih naslova u Bibliografiji Sarajevskog cvjetnika ne odstupa od „normalno” dodijeljenih naslova. Odstupanja u iznosima koji su dobiveni izračunavanjem broja različnica i ukupnog broja korištenih riječi u korpusima odnose se na raznovrsnost građe koju Sarajevski cvjetnik obrađuje u svojim prilozima. Praksa koja je primijenjena u izradi naslova za Bibliografiju Sarajevskog cvjetnika dala je zadovoljavajuće rezultate te može biti mogući model bibliografskog popisivanja periodičnih publikacija izdavanih u osmanskom periodu.