Primjeri organizirane i protestne akcije ženske solidarnosti u Rimskoj Republici

U dostupnim klasično – civilizacijskim i kasnoantičkim narativnim vrelima opisuju se dvije masovne, organizirane i protestne akcije žena koje su se desilo za vrijeme Rimske Republike. Prva akcija je bila vezana za pitanje opoziva Opijevog zakona, donesenog kao jedna od ratnih mjera nakon Kanske katastrofe u toku II. punskog rata, i koji je u određenoj mjeri ograničavao slobode i prava žena. Nakon završetka rata, žene su zahtijevale ukidanje ovog zakona, moguće uz podršku liberalno – prohelenske frakcije u tadašnjoj rimskoj politici. Opozivu se suprotstavila konzervativna frakcija koju je vodio Marko Katon Stariji. Žestoki politički sukob je kulminirao u masovnim demonstracijama žena, koje su poprimile i nasilni karakter kada su u svojim kućama blokirani oni funkcioneri koji su stavili veto na opoziv zakona. Na kraju je Opijev zakon opozvan. U vrijeme Srednje, a posebno Kasne Republike, golemo bogatstvo imperija rimskog naroda se našlo u privatnom vlasništvu jednom broja žena. Početkom III. građanskog rata, triumviri su zauzeli Rim, i započeli pripreme za odlučujući sukob sa preostalim republikancima. Međutim, ubrzo su shvatili da su im finansijska sredstva nedostatna za ratne napore, pa su donijeli odluku o vanrednom oporezivanju 1400 bogatih Rimljanki. One su ovo odbile, i organizirale su isto masovne demonstracije. Predvodnik je bila Hortenzija, poznata po odličnom govorništvu. Ovaj put one nisu imale podršku nijedne od frakcija u Rimu, jer su neposredno ranije triumviri proskripcijama istrijebili svu opoziciju u Gradu i Italiji. Ipak, odlučnost pritiska i masovnost demonstracija su na kraju i triumvire prisille na kompromis. Nakon prerastanja Republike u Principat i paramonarhijsko uređenje, borba za prava žena napušta javnu scenu, državne institucije i trgove i prepušta se dvorskim intrigama.